Pred novom vlašću je ozbiljan i zahtjevan zadatak da iskorijeni sistemsku korupciju i reformiše institucije koje su ključne u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, a koje nijesu opravdale takvu ulogu dok je na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS), jer su više bile partijske nego profesionalne, smatraju analitičari. Oni su za „Dan“ kazali da je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), na čijem je čelu
Jelena Perović, institucija koju među prvima treba reformisati jer nije ostvarila nijedan značajan rezultat u borbi protiv korupcije, iako je zbog toga formirana 2016. godine.
Direktor istraživačkog centra MANS-a
Dejan Milovac smatra da najprije treba izmijeniti Zakon o sprečavanju korupciji, a izmjenama je neophodno predvidjeti da se odluke direktora mogu preispitivati, a ne da, kao do sada, one budu konačne.
– Ono što se čini kao logičan prvi korak jeste izmjena Zakona o sprečavanju korupcije u dijelu koji definiše samu ASK i reafirmaciju njene uloge u odnosu na ono što su bili postupci prije njenog formiranja, odnosno reafirmacija dijela zakona koji jasno kažu da su svi oni postupci koje je vodila nekadašnja Komisija za konflikt interesa zapravo postupci kojima treba da se bavi sama ASK. To je bio jedan od ključnih problema sa kojima se MANS susretao u prethodnom periodu kada je u pitanju rad Agencije jer je upravo to bio izgovor za Agenciju da ne postupa po nekim slučajevima, naročito kad je u pitanju nezakonito bogaćenje visokih javnih funkcionera koja su se desila prije 2016. godine – kazao je Milovac.
Kako je dodao, izmjenom zakona treba predvidjeti i formiranje novog Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, u smislu da on stvarno bude kontrolno tijelo Agencije, odnosno njenog direktora.
– Dakle, tu treba da imamo ljude koji su zaista stručni i koji imaju iskustva u borbi protiv korupcije. I konačno, ono što je svakako nedostajalo kad je u pitanju upravni postupak i samo djelovanje direktora Agencije, jeste da zapravo u dosadašnjem zakonu nismo imali drugostepeni organ kada je u pitanju direktor, već su njegove odluke bile konačne. Novim zakonom bi trebalo predvidjeti da ipak postoji drugostepeni organ i da to bude, prije svega, i sam Savjet, koji bi trebalo da vrši reviziju tih odluka i da građani, mediji i nevladine organizacije imaju način da preispitaju konačne odluke. Mi smo svi bili svjedoci da je prethodni direktor ASK-a
Sreten Radonjić donosio odluke koje su bile u korist visokih funkcionera, posebno onih iz reda Demokratske aprtije socijalista (DPS), i da se ta politička partija umnogom oslanjala na to da upravo u Agenciji ima zaštitnika kad je u pitanju koruptivno ponašanje i sve ono što su u tom smislu otkrivali mediji i NVO – ističe Milovac.
Analitičar i ekspert za međunarodnu saradnju
Marko Begović ukazuje da je i u posljednjem izvještaju Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore u procesu integracija naglašena važnost primjene principa dobrog rukovođenja, koji su u direktnoj vezi sa institucionalnom slabošću ASK. Kako je naglasio, nedostatak kredibiliteta i sposobnosti Agencije za sprečavanje korupcije da se uhvati u koštac sa sistemskom korupcijom predstavlja poseban izazov, s obzirom da se njihov rad od strane relevantnih međunarodnih partnera u kontinuitetu ocjenjuje nezadovoljavajućom ocjenom.
– Zabrinjava da ASK izbjegava da procesuira slučajeve koji ozbiljno ugrožavaju društveni sistem. Mada je borba protiv korupcije tekući multisektorski izazov, ASK u sadašnjem formatu i modelu djelovanja ne može da odgovori izazovu. Kako je odlazeća vlast predstavljala kočnicu za profesionalizaciju javne uprave, pred novom većinom je ozbiljan izazov na putu redefinisanja odnosa između ASK, organa javne uprave, organizacija civilnog društva i društva u cjelini, sa ciljem uspostavljanja povjerenja u rad i funkcionisanje ASK – kazao je Begović.
Dio jasnosti je smatrao i da je AKS skandalozno odreagovarla prilikom pojave afere „Koverat” i da je način na koji je ASK postupio u tom predmetu, pokazao sve slabosti te institucije i da javnost se sada opet, sa pravom nada da će Agencija u novim okolnostima biti jača, efikasnija i jasnija. Afera „Koverat” je izbila nakon što je vlasnik Atlas grupe
Duško Knežević objavio snimak na kome se vidi kako daje kovertu od blizu 100.000 eura bivšem gradonačelniku Podgorice
Slavoljubu Migu Stijepoviću.
S.R.
Obezbijediti političku, funkcionalnu i operativnu nezavisnost AgencijePo Begovićevom mišljenju, tri su ključna prioriteta koja je moguće realizovati u sadašnjem pravnompolitičkom režimu.
– Prvi pretpostavlja obezbjeđivanje političke, funkcionalne i operativne nezavisnosti ASK. Čini se da postoji konsenzus unutar nove većine da se primijene savremeni principi dobre uprave i kontrole kvaliteta kojim bi se realizovao prvi princip. Drugo, neophodno je dodatno proširiti djelokrug rada ASK na privatni sektor i privatizacione postupke, polazeći od međunarodnih standarda u ovoj oblasti. Treće, a operativno najzahtjevnije, predstavlja rekonstrukciju mreže institucionalne saradnje sa Odborom za antikorupciju, a u odnosu na preporuke FATF redefinisati saradnju sa Upravom policije – Sektorom za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, kao i sa Specijalnim tužilaštvom. Takođe, neophodno je intenzivirati saradnju sa Ministarstvom finansija, Centralnom bankom i bankarskim sektorom. U procesu primjene preporuka iz izvještaja GREKO Savjeta Evrope, važno je osnažiti sektor za međunarodnu saradnju i otvoriti kanale komunikacije sa OECD, UNODC, RAI SEE i FATF – zaključio je Begović.”DPS se umnogome oslanjala na to da upravo u Agenciji ima zaštitnika kad je u pitanju koruptivno ponašanje